S T A T U T
Hrvatske republikanske stranke
Mostar, 13. 05. 2023.
Članak 1.
Na temelju Zakona o političkim organizacijama (Službeni list SR BiH broj 27/91 – preuzet u FBiH), Hrvatska republikanska stranka donosi Statut.
TEMELJNE ODREDBE
Članak 2.
Hrvatska republikanska stranka je demokratska politička organizacija-stranka, koja djeluje u skladu s svojim programskim ciljevima na teritoriju Bosne i Hercegovine i inozemstvu.
Članak 3.
Statutom Hrvatske republikanske stranke (u daljnjem tekstu Statut) utvrđuju se ciljevi stranke, način njihovog ostvarivanja, naziv i sjedište, zastupanje i predstavljanje, unutarnje ustrojstvo-organizacija, uvjeti za stjecanje i prestanak članstva, prava i obveza i odgovornosti članova, tijela stranke i njihova prava, obveze i odgovornosti, način stjecanja, korištenja i raspolaganja sredstvima, način donošenja odluke o prestanku rada, kao i druga pitanja koja su od značaja za članstvo i djelovanje Hrvatske republikanske stranke.
Članak 4.
Puni naziv stranke je: HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA (u daljnjem tekstu: HRS).
Skraćeni naziv stranke je: HRS
Sjedište HRS-a je u Mostaru, Nikole Šubića Zrinjskog 13.
Članak 5.
Hrvatska republikanska stranka je stranka desnoga centra, konzervativne i demokršćanske orijentacije. Ona slijedi temeljne vrijednosti republikanskog svjetonazora: sloboda, ljubav, skromnost, poštenje, tolerancija, poštovanje, odgovornost i kooperativnost. Temeljna načela na kojima treba biti ustrojena Bosne i Hercegovina su: demokracija, suverenost i jednakopravnost konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka i ostalih na cijelom teritoriju BiH. Samo slobodan čovjek i slobodan narod mogu biti stabilan temelj suvremenoga pluralističkog društva.
Obitelj kao temelj društva, slobodno poduzetništvo, slobodna i poštena trgovina i konkurencija, minimalna regulacija, niže oporezivanje; jačanje jedinica lokalne i županijske samouprave; sloboda pojedinca, više osobne odgovornosti i veća demokratsku odgovornost; poštivanje nacionalnog identiteta konstitutivnih naroda, kao i identiteta onih koji se ne identificiraju kao jedan od konstitutivnih naroda; održiva i čista opskrba energijom; ulazak BiH u Euro-atlantske integracije, poštujući istinsku supsidijarnost BiH kao države; smanjenje birokracije i veća transparentnost javne uprave.
Kao stranka prvenstveno je okrenuta predstavljanju i zaštiti prava hrvatskoga naroda u BiH, ali uvažavajući multinacionalni karakter Bosne i Hercegovine, zalaže se za jednakopravnost svih naroda, nacionalnih manjina i svih građana na cijelom teritoriju BiH i kao takva otvorena je za sve građane BiH koji prihvaćaju njezin program.
Zalaže za puno ostvarivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda sukladno s općeprihvaćenim međunarodnim poveljama i konvencijama. Posebice se to odnosi na zajamčenost prava na život, osobnu slobodu i sigurnost, slobodu savjesti i vjere, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu udruživanja i političkoga djelovanja, slobodu kretanja, prebivanja i izbora mjesta življenja, slobodu tiska, pravo na naobrazbu, kulturnu afirmaciju i jednakost pred zakonom. Protivimo se svim oblicima diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjerovanju, etničkoj pripadnosti, političkim i drugim uvjerenjima.
Sve odredbe ovog Statuta tumače se u skladu i sa isključivom primjenom načela supsidijarnosti kao temeljnog načela HRS-a.
Svoje ciljeve Hrvatska republikanska stranka ostvaruje aktivnim sudjelovanjem u izbornim procesima za sva zakonodavna tijela, kao i kroz druge oblike političkog djelovanja, u skladu sa Ustavom i Zakonom.
Članak 6.
HRS ima pečat okruglog oblika s punim nazivom i sjedištem stranke.
Odlukom Predsjedništva se uređuje način korištenja i čuvanja pečata.
HRS ima svoj znak i zastavu čiji se sadržaj utvrđuje odlukom Glavnog odbora.
Članak 7.
HRS surađuje s srodnim strankama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
HRS se može temeljem odluke Glavnog odbora učlanjivati u međunarodne udruge srodnih stranaka, ako to pridonosi ostvarivanju njezinih programskih ciljeva.
ČLANSTVO U STRANCI
Članak 8.
Članom HRS-a, pod jednakim uvjetima može postati svaki punoljetni državljanin Bosne i Hercegovine, koji na temelju slobodno izražene volje potpiše pristupnicu općinskoj/gradskoj organizaciji HRS-a, ili višoj stranačkoj instanci, potvrđujući da na taj način prihvaća načela, program i Statut HRS-a, pod uvjetom da nije član druge političke stranke.
Članak 9.
Članom HRS-a postaje se potpisivanjem pristupnice koja se unosi u Registar članstva općinskog/gradskog odbora HRS-a, a tamo gdje, sukladno Statutu, djeluje u okviru drugačijeg ustroja, u registar dotične organizacije.
Ako općinski/gradski odbor ili viša stranačka instanca utvrdi da osoba koja želi upis u članstvo i koja je potpisala pristupnicu, ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovog Statuta ovlašten je u roku od 8 (osam) dana od kada je zaprimio potpisanu pristupnicu uputiti Županijskom odboru HRS-a, odnosno višoj stranačkoj instanci, pisani priziv kojim se osporava upis dotične osobe u članstvo HRS-a.
Županijski odbor ili viša stranačka instanca mora u roku od 45 dana dostaviti pisanu odluku općinskom/gradskom odboru o upisu dotične osobe u članstvo HRS-a. Odluka mora biti obrazložena.
Protiv odluke Županijskog odbora HRS-a, općinski/gradski odbor ili osoba kojoj je opozvano članstvo, mogu uložiti u roku od 8 dana od dana primitka odluke priziv Predsjedništvu stranke, koje donosi konačnu oduku.
Članak 10.
Član HRS-a pripada jednom općinskom/gradskom odboru HRS-a, prema mjestu prebivališta.
Višestruko članstvo nije dopušteno.
Registar članova se vodi za područje općinskog/gradskog odbora.
Središnji Registar članstva vodi Glavno tajništvo HRS-a.
Članak 11.
Sve temeljne organizacije HRS-a dužne su u sklopu vođenja Registra članstva (Članak 9.) redovito voditi i ažurirati evidenciju članstva prema spolu.
U svim tijelima HRS-a treba nastojati da najmanje 30% bude iz manje zastupljenog spola.
Članak 12.
Članak 13.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici imaju ista prava i obveze kao i ostali članovi.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici obvezni su izvještavati o svom radu općinski/gradski i županijski odbor, Predsjedništvo i Glavni odbor te raspravljati s članovima o svim političkim pitanjima iz područja njihova djelokruga te se odazvati na svaki obrazloženi poziv svoga općinskog/gradskog odbora ili organizacije.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici dužni su dosljedno i odgovorno provoditi politiku stranke utvrđenu na stranačkim tijelima.
Svi članovi HRS-a koji obavljaju bilo koju dužnost za koju primaju naknadu, a ista proizlazi iz mandata HRS-a, dužni su poštovati odluke o financijskim obvezama prema HRS-u.
Članak 14.
Članstvo prestaje:
- smrću člana,
- izjavom o istupanju iz stranke (pisanom izjavom ili aktom povrata članske iskaznice),
- isključenjem iz stranke,
- kandidiranjem na izborima bez suglasnosti stranke,
- podnošenjem ostavke na članstvo ili dužnost u zakonodavnim, izvršnim i drugim tijelima vlasti, bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela HRS-a,
- upisom u drugu stranku.
Član ima pravo istupiti iz HRS-a podnošenjem pisane izjave o istupanju. Izjavu podnosi tijelu ovlaštenom za donošenje odluke za primanje u članstvo.
Član HRS-a može biti isključen ako teže povrijedi članske obveze.
O isključenju odlučuju tijela utvrđena ovim Statutom protiv čijih je odluka dopušten priziv Sudu časti.
Član HRS-a za kojeg se utvrdi da je postupio po alinejama 4., 5. i 6. stavka 1. ovog članka briše se iz evidencije članstva. Odluku o brisanju iz članstva donosi tijelo ovlašteno za donošenje odluke za primanje u članstvo i o tome obavještava Glavni tajništvo u roku od 8 dana.
U slučaju da tijelo ovlašteno za donošenje Odluke o brisanju iz članstva ne postupi po naprijed navedenom stavku, Odluku o brisanju iz članstva je ovlašteno donijeti Predsjedništvo HRS-a na prijedlog Glavnog tajništva.
Članak 15.
Članstvo u HRS-u može biti i počasno.
Odluku o primanju u počasno članstvo donosi Predsjedništvo HRS-a.
U Glavnom tajništvu HRS-a se vodi posebna evidencija počasnih članova.
UNUTARNJE USTROJSTVO
Članak 16.
HRS je ustrojen na teritorijalnom načelu i principima demokratskog ustroja koji omogućuje puno sudjelovanje članova u utvrđivanju i provođenju politike HRS-a.
HRS je ustrojen po načelu supsidijarnosti koje se primjenjuje na način da niže organizacijske jedinice samostalno donose odluke koje su njenoj nadležnosti. Načelo supsidijarnosti se primjenjuje na sve članke ovog Statuta
HRS se sastoji od općinskih i gradskih odbora, županijskih i regionalnih odbora, te organizacije u Distriktu Brčko.
Do osnivanja općinskih/gradskih, županijskih ili regionalnih odbora, provođenje politike HRS-a povjereno je članovima pojedincima u koordinaciji sa Predsjedništvom stranke.
Općinski/gradski ili županijski te regionalni odbor se osniva na način da Predsjedništvo stranke Odlukom imenuje Povjerenika za osnivanje općinskog/gradskog ili županijskog te regionalnog odbora.
Odluku o broju članova općinskog/gradskog odbora donosi županijski, odnosno regionalni odbor ili viša stranačka instanca u roku od 5 dana te je dostavlja Povjereniku bez odgode.
Odluku o broju članova županijskog, odnosno regionalnog odbora donosi Predsjedništvo stranke u roku od 5 dana te je dostavlja Povjereniku bez odgode.
Povjerenik je dužan u roku od 15 dana od dana dostave Odluke o broju članova općinskog/gradskog ili županijskog te regionalnog odbora održati osnivačku skupštinu te o mjestu i vremenu održavanja osnivačke skupštine obavijestiti članstvo i Predsjedništvo stranke.
Članak 17.
Na području općine/grada djeluje općinska/gradska organizacija HRS-a.
Općinsku/gradsku organizaciju vodi općinski/gradski odbor HRS-a koji se sastoji od 5 do najviše 25 članova biranih na Skupštini općinske/gradske organizacije HRS-a.
Broj članova svakog općinskog/gradskog odbora koji se biraju na skupštini općinske/gradske organizacije, utvrđuje županijski odbor, u skladu sa brojem članova, veličinom općine ili grada, brojem stanovnika općine/grada, kao i činjenicom jesu li na području općinskog/gradskog odbora osnovani područni odbori.
Ukupan broj članova općinskog/gradskog odbora može biti najviše 30.
Predsjednik kluba vijećnika HRS-a u općinskom vijeću, predsjednik odnosno potpredsjednik općinskog vijeća i načelnik odnosno donačelnik općine ulaze po dužnosti u općinski odbor ako su članovi stranke.
Predsjednici područnih odbora po funkciji su članovi općinskog/gradskog odbora.
Općinski/gradski odbor izabire se na izbornoj skupštini općinske organizacije, a predsjednika, potpredsjednike, tajnika i rizničara bira općinski/gradski odbor, koji čine Predsjedništvo općinskog/gradskog odbora HRS-a.
Skupština općinske/gradske organizacije se saziva po potrebi, a najmanje svake 4 godine.
Skupština može biti izborna, izvještajna ili tematska ako je potrebno razmotriti neka značajna pitanja koja se odnose na djelovanje organizacije.
Skupštinu općinske/gradske organizacije može saziva predsjednik općinskog/gradskog odbora na temelju odluke općinskog/gradskog odbora, koji je dužan sazvati skupštinu općinske/gradske organizacije i na zahtjev 30% članova HRS-a dotične organizacije.
Za predsjednika općinskog/gradskog odbora može biti izabran član općinskog/gradskog odbora koji je neposredno izabran na izbornoj skupštini općinske/gradske organizacije HRS-a.
Općinski/gradski odbor može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Članak 18.
Općinski/gradski odbor HRS-a:
- organizira djelovanje stranke na području općine ili grada,
- raspravlja i odlučuje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
- donosi programe i planove rada u okviru svog djelokruga,
- imenuje stalna i privremena tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
- predlaže kandidate na izborima za tijela lokalne samouprave i kandidate za čelne dužnosti na razini općine ili grada,
- sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HRS-a,
- organizira i provodi izborne aktivnosti na području općine ili grada,
- donosi odluke o prijemu članova stranke i odluku o brisanju iz evidencije,
- organizira prikupljanje članarine,
- donosi odluku o ustroju i raspuštanju područnih odbora,
- nakon obavljenih izbora, obvezno analizira postignute rezultate,
- usvaja strategiju za iduću godinu koja se dostavlja Tajništvu do kraja tekuće godine.
Općinski /gradski odbor HRS-a djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Članak 19.
Na području Županije djeluje županijska organizacija HRS-a, koju čine sve općinske i gradske organizacije HRS-a s područja Županije, i koje su na odgovarajući način zastupljene u županijskoj organizaciji.
Županijsku organizaciju vodi županijski odbor HRS-a koji se sastoji od 7 do najviše 25 članova biranih na Skupštini županijske organizacije HRS-a.
Broj članova svakog županijskog odbora koji se biraju na skupštini županijske organizacije, utvrđuje Predsjedništvo stranke, u skladu sa brojem članova, brojem općina, brojem stanovnika.
Predsjednik kluba zastupnika HRS-a u županijskoj skupštini, predsjednik, odnosno potpredsjednik županijske skupštine, predsjednik vlade, odnosno zamjenik predsjednika vlade po dužnosti ulaze u županijski odbor, ako su članovi HRS-a.
Predsjednici općinskih/gradskih odbora po funkciji su članovi županijskog odbora.
Županijski odbor HRS-a na svojoj sjednici bira predsjednika i jednoga ili više potpredsjednika, tajnika i rizničara, koji čine Predsjedništvo Županijskog odbora HRS-a.
Za Predsjednika Županijskog odbora može biti izabran član županijskog odbora koji je neposredno izabran na izbornoj skupštini općinske/gradske organizacije HRS-a.
Županijski odbor može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Članak 20.
Županijski odbor HRS-a:
- organizira djelovanje stranke na području županije,
- raspravlja i odlučuje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
- donosi programe i planove rada u okviru svog djelokruga,
- imenuje stalna i privremena tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
- predlaže kandidate na izborima za županijska tijela i kandidate za čelne dužnosti na razini županije,
- utvrđuje kandidate na izborima za tijela lokalne samouprave i kandidate za čelne dužnosti na razini općine, kao i kandidate za izbore za gradsko vijeće i kandidate za čelne dužnosti na razini grada,
- sudjeluje u predlaganju kandidata za organe i tijela HRS-a,
- organizira i provodi izborne aktivnosti na području Županije,
- nakon provedenih izbora obvezno analizira postignute rezultate,
- usvaja strategiju za iduću godinu koja se dostavlja Tajništvu do kraja tekuće godine.
Županijski odbor djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Članak 21.
Na području Distrikta Brčko djeluje organizacija HRS-a za Distrikt Brčko.
Organizaciju vodi Odbor HRS-a za Distrikt Brčko, koji se ustrojava i djeluje sukladno člancima 16. i 17. ovog Statuta.
Članak 22.
Na području koje nije regulirano člancima 18. i 19. Statuta HRS-a djeluju regionalne organizacije HRS-a koje čine sve općinske i gradske organizacije HRS-a s područja tih regija.
Regionalne organizacije HRS-a su razinom istovjetne Županijskim organizacijama HRS-a.
Odluku o osnivanju regionalnih organizacija na određenim područjima na zahtjev općinskih organizacija iz tih područja donosi Predsjedništvo HRS-a.
Regionalne organizacije vodi Odbor koji se ustrojava i djeluje sukladno člancima 18. i 19. ovog Statuta.
Članak 23.
Ako na području jedne županije ne postoje uvjeti za osnutak tijela sukladno člancima 16. i 17. tada, uz suglasnost Predsjedništva stranke, županijski odbor preuzima sve obveze i nadležnosti za područje te županije.
SREDIŠNJA TIJELA
Članak 24.
Središnja tijela HRS-a:
- Sabor HRS-a,
- Glavni odbor HRS-a,
- Predsjednik HRS-a,
- Predsjedništvo HRS-a,
- Glavno tajništvo HRS-a,
- Sud časti HRS-a,
- Nadzorni odbor HRS-a,
Članak 25.
Sabor HRS-a je najviše tijelo koje radi na redovitim i izvanrednim zasjedanjima.
Sabor HRS-a sastoji se od 90 do 120., izaslanika općinskih, gradskih, županijskih i regionalnih organizacija HRS-a te Organizacije HRS-a u Distriktu Brčko koji čine više od polovice ukupnog sastava Sabora, članova središnjih tijela, izaslanika ostalih organizacijskih jedinica u sklopu HRS-a ukoliko su ustanovljene, istaknutih članova stranke po odluci Predsjedništva.
Odluku o načinu određivanja i broju izaslanika za Sabor donosi Glavni odbor na prijedlog Predsjedništva stranke.
Izborni Sabor se saziva redovito jednom u četiri godine, a po potrebi može se sazvati i ranije (izvanredni sabor).
Odlukom Predsjedništva ili Glavnog odbora sazvat će se Izborni Sabor HRS-a i prije isteka tog roka.
Izvanredni Sabor se obvezno saziva ako to zatraži Glavni odbor HRS-a, Predsjedništvo HRS-a ili natpolovična većina postojećih županijskih ili regionalnih organizacija.
U slučaju kada Glavni odbor bira v.d. predsjednika Hrvatske republikanske stranke, Sabor se obvezno mora održati u roku od 6 (šest) mjeseci računajući od dana izbora v.d. predsjednika Hrvatske republikanske stranke.
Članak 26.
Sabor HRS-a:
- donosi programsku deklaraciju HRS-a,
- usvaja Statut HRS-a,
- utvrđuje temeljna načela politike HRS-a,
- bira i razrješava predsjednika
- bira i razrješava sedam – do jedanaest (7-11) članova Predsjedništva HRS-a,
- bira i razrješava članove Glavnog odbora HRS-a,
- bira i razrješava predsjednika i članove Suda časti HRS-a,
- bira i razrješava članove Nadzornog odbora HRS-a,
- razmatra i usvaja izvješća o radu stranke,
- Donosi odluke o statusnim promjenama HRS,
- odlučuje o svim drugim pitanjima u skladu sa Statutom HRS-a i Poslovnikom o radu.
Sabor HRS-a djeluje po Poslovniku što ga sam donosi.
Članak 27.
Glavni odbor HRS-a čine:
- Petnaest (15) članova što ih neposredno izabere Sabor HRS-a uvažavajući da se osigura ravnomjerna teritorijalna zastupljenost, te ostvareni izborni rezultati.
- Članovi Predsjedništva HRS-a,
- Predsjednici županijskih, regionalnih, gradskih i općinskih organizacija HRS-a,
- Predsjednici zasebnih organizacijskih jedinica HRS-a, ukoliko su ustanovljene,
- Po dužnosti su članovi Glavnog odbora, ako su članovi HRS-a Zastupnici u domovima Parlamentarne skupštine, zastupnici u domovima entitetskih parlamenata, članovi Vijeća ministara, predsjednici/potpredsjednici entiteta, članovi entitetskih vlada, zastupnici u županijskim skupštinama, članovi županijskih vlada i načelnici općina i vijećnici u gradskim/općinskim vijećima.
U slučaju prestanka dužnosti člana Glavnog odbora HRS-a, Glavni odbor HRS-a ovlašten je za razdoblje za koje je izabrano, izabrati novog člana Glavnog odbora HRS-a vodeći računa o stranačkoj instanci koju je član Glavnog odbora HRS-a zastupao.
Predsjednika Glavnog odbora i dva (2) potpredsjednika bira Glavni odbor na konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora i to većinom od ukupnog broja članova Glavnog odbora, a sve prema Poslovniku koji sam usvaja.
Članak 28.
Glavni odbor HRS-a:
- brine se o provedbi odluka Sabora HRS-a,
- raspravlja i odlučuje o bitnim političkim pitanjima, utvrđuje politiku HRS-a, u sklopu programa,
- bira v.d. predsjednika HRS-a, na razdoblje od 6 mjeseci,
- analizira rezultate izbora i donosi potrebne odluke,
- određuje predizbornu i izbornu strategiju stranke,
- u slučaju neslaganja unutar jedne ili između više organizacija, propisuje način predlaganja kandidata na općim izborima te na izborima za članove tijela lokalne samouprave,
- odlučuje o ustanovljavanju zajednica kao zasebnih organizacijskih cjelina u HRS-a, određuje njihov način djelovanja i potvrđuje njihov pravilnik,
- odlučuje o prizivima podnesenim protiv odluke Predsjedništva HRS-a o raspuštanju nižih tijela HRS-a,
- donosi odluku o sazivanju Sabora HRS-a, na prijedlog Predsjedništva HRS-a,
- donosi odluku o načinu određivanja i broju izaslanika za Sabor HRS-a, kao i Pravilnike o načinu održavanja unutarstranačkih izbora i kandidacijskom postupku.
Glavni odbor djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Članak 29.
Glavni odbor saziva predsjednik Glavnog odbora najmanje jednom u 12 mjeseci, a u izbornoj godini najmanje jednom u 6 mjeseci.
Predsjednik je dužan sazvati Glavni odbor i ako to zatraži trećina članova Glavnog odbora ili najmanje 3 općinske/gradske ili 2 županijske ili regionalne organizacije.
Članak 30.
Predsjednik HRS-a:
- zastupa i predstavlja HRS,
- rukovodi radom Predsjedništva HRS-a,
- koordinira rad tijela HRS-a te osigurava redovito djelovanje stranačkih tijela,
- odgovoran je za rad HRS-a.
Predsjednika bira Sabor tajnim glasovanjem, na razdoblje od četiri (4) godine u slučaju da ima najmanje 2 kandidata.
Iznimno od prethodnog stavka, u slučaju jednog kandidata, glasovanje je javno.
Kandidate za predsjednika HRS-a predlaže, najmanje 3 županijska ili regionalna odbora, najmanje 5 općinskih/gradskih odbora ili najmanje 25 članova Sabora.
Članak 31.
Predsjedništvo HRS-a čine:
- Predsjednik HRS-a,
- Sedam – do jedanaest (7-11) članova Predsjedništva HRS-a, biranih na Saboru,
- Glavni tajnik HRS-a,
- Predsjednik Glavnog odbora HRS-a,
Članovi Predsjedništva HRS-a biraju se na način da se osigura regionalna zastupljenost uvažavajući raspored stanovništva i članstva u stranci tako da sa područja gdje su ustanovljene županijske organizacije mora biti izabran najmanje 1 član predsjedništva, a sa teritorija Republike Srpske najmanje 1 član.
Do potpunog ustroja HRS-a na području cijele BiH, regionalna-teritorijalna zastupljenost se mora osigurati na način da:
- Posavska županija ima 1 člana Predsjedništva,
- Tuzlanska županija i Brčko distrikt imaju 1 člana,
- Herceg-Bosanska i Unsko-Sanska županija imaju 1 člana Predsjedništva,
- Srednjobosanska županija ima 1 člana Predsjedništva,
- Zeničko-dobojska i Sarajevska županija ima 1 člana Predsjedništva,
- Zapadnohercegovačka županija ima 1 člana Predsjedništva,
- Hercegovačko-neretvanska županija ima 2 člana Predsjedništva
- Republika Srpska 1 člana Predsjedništva.
Predsjedništvo HRS-a ovlašteno je za razdoblje za koje je izabrano, vlastitom odlukom, a na prijedlog Predsjednika, dopuniti stanovit broj članova, ali najviše do 20% članova izabranih na Saboru.
Prilikom dopune Predsjedništvo je dužno voditi brigu o regionalnoj zastupljenosti.
Predsjedništvo HRS-a iz reda svojih članova, bira do 3 potpredsjednika stranke, uvažavajući regionalnu zastupljenost.
Kandidate za članove Predsjedništva HRS-a predlažu županijski ili regionalni odbori, najmanje 2 općinska/gradska odbora ili najmanje 15 članova Sabora.
Članove Predsjedništva bira Sabor tajnim glasovanjem u slučaju da ima više kandidata od predviđenog broja članova Predsjedništva.
Niti jedna općinska/gradska ili županijska organizacija ne može imati natpolovičnu većinu članova Predsjedništva s pravom glasa.
Članak 32.
Predsjedništvo HRS-a:
- odgovorno je za provedbu politike HRS-a,
- na prijedlog Predsjednika bira i razrješuje Glavnog tajnika HRS-a,
- na prijedlog Predsjednika iz reda izabranih članova Predsjedništva imenuje/određuje tri potpredsjednika,
- predlaže Glavnom odboru predizbornu i izbornu strategiju stranke,
- raspravlja i odlučuje o tekućim političkim pitanjima i odgovorno je za materijalno-financijsko poslovanje stranke,
- određuje upisninu i članarinu za svaku tekuću godinu, ,
- na prijedlog Glavnog tajništva utvrđuje izgled i sadržaj članske iskaznice,
- na prijedlog Glavnog tajnika HRS-a, imenuje tajnike za pojedine grupe poslova,
- imenuje odbore i povjerenstva prema potrebi, određujući im sastav i zadaće,
- imenuje i razrješava rizničare HRS-a, na prijedlog predsjednika HRS-a,
- na prijedlog predsjednika HRS-a imenuje i razrješava glasnogovornika stranke,
- donosi odluku o raspuštanju općinskih, gradskih, županijskih i regionalnih odbora HRS-a te organizacije HRS-a u Distriktu Brčko,
- donosi odluku o imenovanju povjerenstva, koje će obavljati tekuće poslove i organizirati izvanrednu izbornu skupštinu organizacije HRS-a, čije je tijelo raspušteno ili je vlastitom odlukom dalo ostavku,
- utvrđuje kandidate za izbore na razini, entiteta, županija i Distrikta Brčko, a na prijedlog organizacija HRS-a,
- utvrđuje kandidate za čelne dužnosti na razini, entiteta, županija i Distrikta Brčko, a na prijedlog organizacija HRS-a,
- raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja nisu stavljena u djelokrug drugih tijela.
Predsjedništvo HRS-a, može na prijedlog Predsjednika, člana ili članova Predsjedništva ili drugih organizacijskih cjelina stranke donijeti odluku o udaljenju sa dužnosti bilo kojeg člana HRS-a, ukoliko je počinio povredu iz članka 36. ovog Statuta.
Odluka je ujedno i zahtjev za provedbu postupka pred Sudom časti te se ista odmah poslije usvajanja dostavlja Sudu časti na daljnji postupak.
Članu HRS-a, koji je udaljen odlukom Predsjedništva, miruju prava sve dok se u postupku pred Sudom časti o tome ne donese pravomoćna odluka.
Predsjedništvo HRS-a djeluje prema poslovniku što ga samo donosi.
Članak 33.
Glavno tajništvo jest izvršno tijelo HRS-a, koje čine glavni tajnik, tajnici za pojedine oblasti i rizničar.
Glavno tajništvo organizira rad HRS-a, provodi politiku HRS-a, poduzima operativne mjere na izvršavanju odluka središnjih tijela, brine o zakonitosti rada HRS-a, pomaže predsjednicima stranačkih tijela u sazivanju sjednica i organizaciji rada, odgovorno je za provođenje odluka Predsjedništva i Glavnog odbora, usklađuje rad općinskih/gradskih, županijskih i regionalnih organizacija te obavlja sve druge poslove koje mu povjere središnja tijela HRS-a.
Glavno tajništvo ustrojava se sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu što ga donosi Predsjedništvo HRS-a, na prijedlog Glavnog tajnika.
Članak 34.
Glavni tajnik HRS-a:
- rukovodi Glavnim tajništvom,
- pomaže Predsjedniku HRS-a pri ispunjavanju njegovih zadaća,
- predlaže imenovanje tajnika za pojedine grupe poslova,
- odlučuje o administrativnim pitanjima i pitanjima namještenika HRS-a,
- provodi politiku HRS-a te osigurava provedbu odluka njezinih tijela,
- sudjeluje na sjednicama, općinskih, gradskih, županijskih, regionalnih i organizacije HRS-a u Distriktu Brčko.
Članak 35.
Sud časti HRS-a
Sud časti ima predsjednika i 6 članova, sveukupno 7 članova.
Članove Suda časti bira Sabor HRS-a sa kandidatske liste, na kojoj su objedinjeni prijedlozi županijskih i regionalnih organizacija i organizacije Distrikta Brčko.
Predsjednika Suda časti HRS-a biraju članovi Suda časti na konstituirajućoj sjednici većinom glasova između svojih članova.
Sud časti radi na temelju ovoga Statuta i Pravila Suda Časti koja donosi Sud časti uz suglasnost Glavnog odbora.
Članak 36.
Sud časti odlučuje o odgovornosti članova i dužnosnika HRS-a, ukoliko utvrdi da postoje osnovane pretpostavke, odnosno dokazi da su ozbiljno povrijedili Statut, da ne izvršavaju svoje obveze ili da postupaju suprotno programskoj deklaraciji HRS-a, ili ako svojim djelovanjem narušavaju ugled HRS-a.
Postupak pred Sudom časti pokreće se na prijedlog Predsjednika HRS-a, Predsjedništva HRS-a ili nekog drugog tijela ili organizacije HRS-a.
Član stranke protiv kojega je pokrenut postupak i tijelo ili organizacija HRS-a koje je postupak pokrenulo imaju položaj stranaka u postupku.
Sud časti utvrđuje samo one činjenice što su ih stranke iznijele i izvodi samo one dokaze što su ih stranke predložile. Teret dokazivanja određenih činjenica pada na stranku koja ih je iznijela.
Odluka Suda časti HRS-a donosi se u roku od 30 dana, ukoliko ovim Statutom nije drugačije predviđeno.
Članak 37.
Članu stranke protiv kojeg se vodi postupak utvrđivanja odgovornosti, mora biti omogućeno da se osobno izjasni o svim pitanjima koja su od značaja za donošenje odluke.
Članak 38.
O odgovornosti u prvom stupnju odlučuje Vijeće Suda časti HRS-a, sastavljeno od trojica sudaca Suda časti HRS-a, koje imenuje Predsjednik Suda časti.
Ukoliko Vijeće utvrdi da postoji odgovornost člana, odnosno dužnosnika HRS-a, može izreći stegovne mjere: ukor, mjeru oduzimanja dužnosti u stranci ili donijeti odluku o isključenju iz članstva HRS-a.
Na odluku Vijeća Suda časti, može se u roku od 15 dana od dana prijema Odluke, izjaviti žalba Apelacionom vijeću Suda časti kojeg čine trojica sudaca Suda časti HRS-a, koje imenuje Predsjednik a koji nisu sudjelovali u donošenju prvostupanjske odluke. Odluka Apelacionog vijeća suda časti se donosi u roku od 30 dana i ona je konačna.
Članak 39.
Nadzorna tijela HRS-a ustrojavaju se u obliku nadzornih odbora.
Nadzorna tijela imaju dužnost i ovlaštenje nadzirati materijalno-financijsko poslovanje tijela i organizacija HRS-a.
Članak 40.
Nadzorni odbor HRS-a ima dužnost nadzirati materijalno-financijsko poslovanje te za svaku kalendarsku godinu podnijeti izvještaj Predsjedništvu HRS-a i Glavnom odboru HRS-a.
Nadzorni odbor HRS-a pazi da cjelovito materijalno-financijsko poslovanje bude u skladu sa zakonom.
Nadzorni odbor HRS-a ovlašten je nadzirati i materijalno-financijsko poslovanje svih ostalih organizacijskih oblika u HRS-u.
Nadzorni odbor ima Predsjednika i dva člana, sveukupno 3 člana.
Članove Nadzornog odbora bira Sabor HRS-a sa kandidatske liste, na kojoj su objedinjeni prijedlozi županijskih i regionalnih organizacija i organizacije Distrikta Brčko.
Predsjednika Nadzornog odbora HRS-a biraju članovi Nadzornog odbora na konstituirajućoj sjednici većinom glasova između svojih članova.
U sastav Nadzornog odbora HRS-a ne mogu biti imenovane osobe iz sastava Predsjedništva.
Nadzorni odbor HRS-a ima pravo uvida u materijalno-financijsko poslovanje svih nižih tijela HRS-a i o uvidu izvješćuje Predsjedništvo HRS-a.
Članak 41.
Općinske organizacije, gradske organizacije i županijske i regionalne organizacije, organizacije HRS-a u Distriktu Brčko ustrojavaju svoj Nadzorni odbor.
Nadzorni odbori organizacija HRS-a nadziru materijalno-financijsko poslovanje svoje organizacije HRS, te o tomu za svaku kalendarsku godinu podnose izvješće odboru svoje organizacije HRS-u te nadzornom odboru HRS-a.
Članak 42.
U sastavu HRS-a mogu se ustanoviti zajednice kao zasebne organizacijske cjeline, radi zadovoljavanja posebnih interesa i rješavanja specifičnih problema. Odluku o ustanovljavanju i načinu djelovanja takvih zajednica donosi Glavni odbor HRS-a.
Predsjednica zajednice žena i predsjednik zajednica mladeži HRS-a, na općinskom/gradskom, županijskom/regionalnog nivoa su po funkciji članovi općinskog/gradskog, županijskog/regionalnog odbora HRS-a. Predsjednica zajednice žena i predsjednik zajednice Mladeži na nivou središnjih tijela stranke su po funkciji članovi Glavnog odbora.
Članak 43.
U Hrvatskoj republikanskoj stranci se mogu po potrebi utemeljiti Savjetodavna vijeća- Odbori HRS za pojedina područja djelovanja:
Savjetodavna vijeća-odbori se osnivaju za:
- pitanja branitelja,
- pitanja prognanika, izbjeglih i povratka,
- pitanja iz oblasti radnih odnosa,
- gospodarska pitanja i financije,
- pitanja razvoja poljoprivrede i sela,
- pravna i statutarna pitanja,
- pitanja infrastrukture, prometne politike i građevinarstva,
- pitanja obrazovanja i znanosti,
- pitanja zdravstva, socijalne i invalidske zaštite,
- pitanja kulture i športa,
- pitanja turizma i ekologije,
- suradnje sa iseljeništvom,
- druga pitanja koja su od značaja.
Članove Savjetodavnih vijeća-Odbora na nivou Stranke bira Predsjedništvo na prijedlog predsjednika HRS-a.
Članove Savjetodavnih vijeća-Odbora na nivou općinskih/gradskih, županijskih/regionalnih organizacija biraju dotično odbori na prijedlog predsjedništva tih organizacija.
Članak 44.
Sva tijela HRS-a na svim razinama obavljaju samostalno poslove iz svoga djelokruga, sukladno Programu i Statutu HRS-a.
Iznimno viša tijela imaju pravo izdavati obvezatne upute i poduzimati druge mjere kojima se usmjerava rad nižih tijela u okviru djelokruga nižih tijela, ako niže tijelo ne može samostalno i odgovorno to činiti.
Sve organizacije i tijela HRS-a obvezatno provode odluke viših tijela u okvirima djelokruga tih viših tijela.
Organizacije i tijela HRS-a ovlašteni su nastupati u pravnom prometu u granicama svojih poslova i dužnosti, a u skladu s odgovarajućim odlukama Predsjedništva HRS-a, te u tu svrhu mogu imati zasebne žiro-račune i pečat u skladu sa odobrenjem Glavnog tajništva HRS-a.
Članak 45.
Izbori za sva tijela i dužnosnike po pravilu se obavljaju tajnim glasovanjem uz mogućnost isticanje više kandidata, vodeći računa o kriterijima zastupljenosti (teritorijalnoj, spolnoj, starosnoj itd.).
Članak 46.
Tijela HRS-a biraju se na vrijeme od četiri (4) godine, koliko traje i mandat članovima tih tijela.
U vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog člana ubraja se i vrijeme člana umjesto kojeg je izabran.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 47.
HRS je politička stranka, a posluje kao neprofitabilna udruga (institucija) čija sredstva služe isključivo ostvarivanju njezinih političkih ciljeva.
Financijsko poslovanje HRS-a propisuje Predsjedništvo HRS-a, uz uvjet osiguranja zakonitosti te javnosti prikazivanja podrijetla i namjene sredstava svake kalendarske godine.
Neposredne poslove glede financiranja i ostaloga financijskog poslovanja vode rizničari HRS-a koji djeluju u sklopu Glavnog tajništva, odnosno organizacija HRS-a.
Članak 48.
HRS ostvaruje prihode od: članarine, dragovoljnih priloga, darova i sličnih davanja, naknada iz proračuna, kao i drugih izvora u skladu sa zakonom.
HRS može osnivati i privredne tvrtke s općegospodarskim ciljevima ili u svrhu ostvarivanja prihoda, u skladu s propisima.
Članak 49.
Odluku o prestanku rada HRS-a može donijeti Sabor Hrvatske republikanske stranke, dvotrećinskom većinom od ukupnog broja članova Sabora.
Članak 50.
U slučaju prestanka postojanja HRS-a njegova imovina pripada Caritasu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Članak 51.
Ustrojstvo HRS-a utvrđeno ovim statutom ima se oživotvoriti najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Statuta HRS-a.
Članak 52.
Izmjene ili dopune Statuta vrši Sabor HRS-a, natpolovičnom većinom.
Poticaj za dopunu ili izmjenu ovog Statuta ili za novi Statut mogu dati: Sabor, Glavni odbor, Predsjedništvo HRS-a ili petina članova Sabora.
Izmjene i dopune Statuta usvajaju se na način i u postupku kao Statut.
Članak 53.
Glavni odbor HRS-a je ovlašten i prije redovitog saziva Sabora izmijeniti ili dopuniti pojedine odredbe Statuta u slučaju izvanrednih okolnosti ili ako je to nužno učiniti po sili zakona, ili pak ako su pojedine odredbe postale smetnja za funkcioniranje stranke.
Članak 54.
Ovaj Statut dostavit će se nadležnom Općinskom sudu radi upisa u Registar političkih organizacija i objavit će se na mrežnoj stranici HRS-a.
Članak 55.
Ovaj Statut stupa na snagu danom usvajanja.
Mostar, 13. 05. 2023.